Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11) , planirani su centri za gospodarenje otpadom kao jedan su od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, čl. 4) centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Centar za gospodarenje otpadom je od državnog značaja i interesa za Republiku Hrvatsku, a djelatnost i poslove vezane za centar za gospodarenje otpadom obavlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave.
Važeći Plan gospodarenja otpadom pretpostavlja mogućnost izgradnje maksimalno 20 centara za gospodarenje otpadom (CGO), po jednog u svakoj županiji (Grad Zagreb i Zagrebačka županija vežu se uz isti CGO). Osim županijskog koncepta u Planu se predlaže i regionalni koncept s ukupno 13 CGO-a (osam regionalnih i pet županijskih). Za Šibensko-kninsku županiju u oba slučaja predlaže se županijski CGO na lokaciji Bikarac.
Za provođenje projekta zatražena je pomoć EU iz Instrumenta za predpristupnu strukturnu politiku te je u skladu s tim potpisan Memorandum o financiranju (MF) 27. rujna 2006. u Bruxellesu u ime Europske komisije, a 26. listopada 2006. u Šibeniku u ime Vlade Republike Hrvatske. MF je potvrđen zakonom i u njemu je predviđena izrada projekta u dvije faze:
Faza I. projekta obuhvaća:
Prva faza projekta je završena. U financiranju 1. faze (8.823.601 EUR) iz ISPA predpristupnog fonda EU sudjeluje sa 68% sredstava (6.000.049 EUR). Preostalih 32% odnosno 2.823.552 EUR osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 14,2% sredstava te Grad Šibenik sa 17,8% sredstava. Sredstva su potrošena na sljedeći način (u eurima):
Druga faza projekta prema MF-u obuhvaća sljedeće aktivnosti:
U međuvremenu dogodile su se izvjesne promjene u regulativi koje su utjecale i na promjene koncepta CGO Bikarac. Naime, na temelju čl. 6. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), koji je u Republici Hrvatskoj na snazi od 2007. godine, na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrađenog i stabiliziranog otpada. Budući da je Faza I projekta CGO Bikarac definirana i ugovorena prije donošenja Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada i Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine, bilo je nužno uskladiti projekt CGO Bikarac (Fazu I i II) s navedenim propisima, a što se planira realizirati izgradnjom postrojenja za mehaničko–biološku obradu otpada (MBO) i PS.
Potkraj 2008. objavljena je tzv. Okvirna direktiva o otpadu („Framework Directive“, 2008/98/EC) u kojoj se, između ostaloga, zahtijeva do 2020. godine recikliranje minimalno 50% papira, plastike, metala i stakla iz komunalnog otpada. Taj zahtjev je kasnije preuzet i u nacionalnom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, čl. 55, st. 1). Zbog ovoga i nekih drugih zahtjeva iz nove europske i hrvatske regulative (posebno regulative vezano uz posebne kategorije otpada, te izmjene vezane za načine i uvjete odlaganja otpada, usp. pogl 6) o otpadu nužno je pri koncipiranju postrojenja za MBO te CGO obraditi cjelokupnu situaciju povezanu s gospodarenjem otpadom u širem području, u konkretnom slučaju u području ŠKŽ, dakle potrebno je analizirati izvodljivost uspostave cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom ŠKŽ te na temelju takva analize predložiti konkretni projekt povezan s Fazom II projekta Bikarac definiranog u MF-u.
Realizirana Faza I projekta omogućila je uspostavu odlagališta otpada na lokaciji Bikarac po suvremenim načelima uz istovremenu sanaciju i zatvaranje postojećeg odlagališta čime su se znatno smanjili negativni učinci na okoliš i ljudsko zdravlje. Nadalje, Faza I omogućila je podizanje kompetentnosti krajnjeg korisnika za provođenjem i implementacijom infrastrukturnih projekta financiranog od strane EU, a što je posebno važno zbog kompleksnosti realizacije Faze II.
Nadalje, važno je napomenuti da Faza I sama za sebe ne predstavlja zaokruženo tehničko – tehnološko rješenje, u kontekstu relevantnih EU dokumenata i Zakona o održivom gospodarenju otpadom, sve dok se ne stave u funkciju pretovarne stanice i dok se ne izgradi i pusti u rad postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (aktivnosti Faze II) te je s toga stajališta izgradnja istih nužan preduvjet za uspostavu integriranog i održivog sustava gospodarenja otpadom na predmetnom području.
Važno je napomenuti da je glavni sporazum o ŽCGO Bikarac potpisan 2007. godine između Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika i ostalih jedinica lokalne samouprave na području Županije. Nastavno na Glavni sporazum potpisan je Sporazum o zajedničkom ulaganju u Fazu II financiranja i izgradnje ŽCGO Bikarac i ulaganje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i izradu projektno-tehničke dokumentacije za postrojenje za obradu otpada, pretovarne stanice i sanacije odlagališta te troškove sanacije postojećih odlagališta (2011. god.) .
